Prava, dostojanstvo i jednakost

28. okt 2009, A. M., Dnevnik

Ljudska prava, dostojanstvoKoje su krucijalne vrijednosti koje leže u samoj ideji o ljudskim pravima? Odgovor bi bio da je prva ljudsko dostojanstvo, a druga jednakost. No, ovo nikako ne znači da smijemo kreirati svojevrsnu zabludu da se ljudska prava shvataju kao definisanje temeljnih standarda koji su potrebni za život u dostojanstvu; a posebno ne da se njihova univerzalnost izvodi iz fakta da su, makar u ovom pogledu, svi ljudi jednaki.

Ako se osvrnemo na definicije temeljnih pojmova na kojima počiva cijeli sistem ljudskih prava, tada moramo ukazati na pokušaje da se ti pojmovi riječima iskažu što je moguće kvalitetnije i sveobuhvatnije. Pa bi tako osnovni pojmovi imali sljedeće značenje:

Sloboda
Zbog toga što je ljudska volja važan dio ljudskog dostojanstva. Prisila da se nešto uradi protiv naše volje ponižava ljudski duh.
Poštivanje drugih
Zato što nedostatak poštivanja prema nekome znači da se ne cijeni nečija individualnost i suštinsko dostojanstvo.
Nediskriminacija
Zato što jednakost u ljudskom dostojanstvu znači da mi ne trebamo suditi o ljudima na osnovu beznačajnih fizičkih (ili drugih) karakteristika.
Tolerancija
Zato što netolerancija ukazuje na nedostatak poštivanja razlika; a jednakost ne označava (isti) identitet i uniformnost.
Pravda
Zato što ljudi jednaki u svojoj ljudskosti zaslužuju pravično postupanje.
Odgovornost
Zato što poštivanje prava drugih zahtjeva odgovornost za nečije postupke.

Osnovni principi ljudskih prava

Na drugoj strani nam ostaju principi koji su ideja vodilja kako bi države širom svijeta mogle u svoje sisteme unijeti iste vrijednosti. Prema tim principima imamo neotuđivost, nedjeljivost, međuzavisnost i međusobnu povezanost, te na koncu univerzalnost ljudskih prava.

Da su ljudska prava neotuđiva znači da ih ne možete izgubiti, jer su povezana sa ljudskim postojanjem. Samo izuzetno može postojati ograničenje ili suspenzija. Naime, ako je osoba proglašena krivom za počinjenje određenog krivičnog djela – takvoj se osobi može oduzeti sloboda.

Da su ljudska prava nedjeljiva, međuzavisna i međusobno povezana znači da su različita ljudska prava suštinski povezana, te da se ne mogu posmatrati odvojeno jedna od drugih. Nečije uživanje jednog prava zavisi od uživanja mnogih drugih prava, i niti jedno pravo nije važnije od ostalih.

Da su ljudska prava univerzalna znači da se ona jednako primjenjuju na sve ljude svuda u svijetu, i bez vremenskog ograničenja. Svaki pojedinac ima pravo da uživa svoja ljudska prava bez obzira na rasu, boju, pol, jezik, religiju, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijano porijeklo, rođenje ili drugi status.

Pravo na život; zabrana mučenja; pravo na slobodu i sigurnost; nema kazne bez zakona (nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege); pravo na pošteno suđenje; pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života; sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti; sloboda izražavanja; sloboda okupljanja i udruživanja; pravo na brak; pravo na djelotvoran pravni lijek i zabrana diskriminacije i druga prava opisana su u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim dodatnim protokolima, a proistekla upravo iz navedenih principa.

Pravo na zivot
Foto: Mr Omega, www.flickr.com/people/mromega

Značaj čovjekove svijesti i volje u poštivanju ljudskih prava

Poštivanje navedenih prava zavisi prvenstveno od svijesti svakog čovjeka kao pojedinca. Kada smo naprijed rekli da nečije uživanje jednog prava zavisi od uživanja drugih prava, i da nijedno pravo nije važnije od drugih upravo smo aludirali na svijest svakog građanina. Sva pobrojana, kao i brojna druga prava čovjeka, ne može niko osporiti sve dotle dok njihovo poštivanje ne naruši prava neke druge osobe. Sloboda ne znači dakako tako široku slobodu koja će kršiti prava drugoga na život; sloboda izražavanja ne znači dakako pravo na klevetu niti pravo da bilo gdje, bilo javno ili privatno izjavite što vam volja bez osjećaja odgovornosti itd. Dakle, ljudska prava koliko god su apsolutna s moralnog stanovišta, nisu posve apsolutna sa stanovišta pozitivnog prava jer svako je pravo jedne osobe ograničeno pravom druge osobe.

Ono što treba da zaživi kao kolektivna svijest jeste da ljudska prava osnažuju pojedince i zajednicu u nastojanju da društvo doživi ostvarenje svih ljudskih prava. Jako važna je intencija da se sporovi rješavaju mirnim putem na osnovu vladavine prava, te u duhu ljudskih prava. Sporovi mogu nastati, i nažalost, realnost su jer, kao što smo rekli, ljudska prava mogu biti u sukobu jedna sa drugima; ona su ograničena pravima i slobodama drugih ili zahtijevima morala, javnog reda i opšteg blagostanja u društvu. Ali, to nas usmjerava ka zaključku da treba da radimo na razvijanju svijesti u pravcu korištenja svojih prava na način da se nikad ne zapostave i ista takva prava drugih, odnosno da se i prava drugih istinski ispoštuju. Znači da pojedinac ne smije da se zaustavi samo na toleranciji tuđih prava već da ide ka poštivanju istih u pravom smislu te riječi, svjesno i voljno.

Važno je naglasiti specifičnu ulogu obrazovanja, koja nikako ne bi smjela biti zanemarena. U tom smislu, nastavnik ili pedagog mogu promovisati odnose koji se zasnivaju na poštovanju i principima kao što su: dostojanstvo, sloboda, uzajamnost i sigurnost. Oni također mogu kroz svoj rad unijeti objašnjenja pravila ponašanja stavljajući ih u kontekst ljudskih prava. Nastavnici kroz obrazovanje mladih mogu objasniti i pravo na pristup informacijama i šta sve podrazumijeva sloboda izražavanja.

Prirodna ljudska prava
Foto: Aaron Brown, www.flickr.com/people/dietpoison

Ukoliko se djeci i mladima na adekvatan način i na vrijeme počne skretati pažnja na poštovanje drugog čovjeka, a sve kroz prizmu Univerzalne deklaracije i Evropske konvencije o ljudskim pravima, onda je za očekivati mnogo manji stepen kako maloljetničke delinkvencije, svakako i manji stepen teških kršenja ljudskih prava u svim oblicima, kasnije u njihovoj odrasloj dobi. Sve skupa vodi prema jednoj zajednici koja bi bila visokotolerantna, sa zdravim uslovima za suživot, čiji je stub zdrav i osvješten pojedinac.

Naravno, ne treba ispustiti iz vida činjenicu da su ljudska prava prevod prirodnih ljudskih prava u pozitivno pravo države. Ali, upravo poštivanjem ljudskih prava mogu biti proživljene vrijednosti koje ih temelje. Jednakopravnost se izražava poštivanjem svih članova društva. Uzajamnost je sama po sebi uključena u pojam jednakopravnosti. Obezbijediti svakome osjećaj sigurnosti, također je jako bitno. Ljudska prava proklamiraju svakome pravo na život i sigurnost. Svako ima pravo na zaštitu. Sigurnost je uslov koji omogućava ispunjavanje sloboda, a da se istovremeno ne ugrožava drugi.

Na koncu, vratiti povjerenje je onaj krajnje očekivani rezultat poštivanja prava drugih i korektnog i zadovoljavajućeg korištenja svojih. Ne zaboravite nikad da je važno sačuvati kako svoje, tako i tuđe dostojanstvo. „Dostojanstvo je lično osjećanje koje također svjedoči o priznavanju okruženja ili društva. Jedan dio sadržaja dolazi od samog pojedinca, svjesno ili nesvjesno, dok drugi pridaje značaj pažljivom slušanju drugih članova zajednice“.

Čovjek je kao ljudsko biće upućen na drugoga čovjeka. Svojim razvojem je dokazao da može prihvatiti brojna pravila koja će ga učiniti vrijednijim i dostojanstvenijim. Ponovo se vratimo na bonton. Možda će se nekome učiniti neprikladnim ovakvo poređenje, no u svojoj biti ono treba da apeluje na svijest i volju pojedinca. Kako smo usvojili određene preporuke ponašanja u javnosti, pri objedovanju, u poslu, u komunikaciji s ljudima tako isto možemo otići par koraka naprijed i svom ponašanju i gledanjima na život i ljude dati veću težinu, te svijesno činiti postupke koji će biti poštovanje sloboda, prava i dostojanstva drugih ljudi. Kako sami želimo biti poštovanja vrijedni, tako trebamo i drugima pružiti to zadovoljstvo. Budimo zajedno primjer da konvencija o ljudskim pravima nije samo proklamacija, već riječ kojoj smo svojim djelovanjem dali život, a svojim svakodnevnim ponašanjem pokazali da usvojene preporuke mogu biti istinski dio našeg bića.

Izvori

  • Opšta deklaracija o ljudskim pravima
  • Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
  • Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
  • Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
  • Thomas Buergenthal: Međunarodna ljudska prava; Magistrat Sarajevo i Constitutional and Legislative Policy Institute (COLPI) Budapest, Sarajevo, 1998
  • dr Vojin Dimitrijević, dr Milan Paunović i mr Vladimir Đerić, Ljudska prava – udžbenik, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2004
  • D. Mrđenović: Temelji moderne demokratije – izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima, Beograd 1989;
  • www.dadalos.org
  • www.informator.rs
  • www.independentzenica.com.ba/nastava

28. okt 2009, 21:10 - Dnevnik. Možete pratiti komentare na ovaj članak preko RSS 2.0 feed-a. Možete ostaviti svoj komentar, ili trekbek sa Vašeg sajta.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Mali oglasi

Milijan Bakić +387 66 271 054
Firma Yoofish BiH traži telefonistu sa odličnim poznavanjem njemačkog jezika. Nudimo stalni radni odnos, puno radno vrijeme od ponedjeljka do petka.

Hotel Lupus Kanjiža +381 63 550877
Potrebni recepcioneri - dva izvršioca. Potrebna spremačica - sobarica - dva izvršioca. Uslov je da imaju iznad 40 godina. Besplatan smeštaj, sa doručkom.

Branislav +381 64 367 0031
Prodajem plastične gajbe od HDPE izradjene po EU standardima. Dimenzije 600 x 400 i 150 mm, i 600 x 400 x 300 mm. Temeperatura korišćenja od -40 do +60°C.

Biljana Djordjević 063/755-8869
Motivacioni treninzi i seminari namenjeni poslovnim ljudima, sportistima, sportskim klubovima, studentima i deci kojima učenje predstavlja poteškoću. Za razvinjanje samodiscipline, samostalnosti u odlučivanju, veštine samostalnog rešavanja problema i za lakše prihvatanje promena. Mnogo bolji rezultati u poslu, sportu i učenju, razvijanje liderskih veština. Postoje opcije one-on-one, kao i grupne obuke za kompanije, sportske klubove i slično.

Nemanja Vukasović 063/150-7730
Ako vam je potreban led, ili veca kolicina leda, kontaktirajte nas od 0 do 24. Dostava besplatna, na veće količine dajemo popust.

Petar 064/122-7674
Izrada gradjevinske i umetničke bravarije, ukrasne, imitacija kovanih ograda od 45 evra po m2. Kovane ograde, terase, kapije, tende, roštilji, zavarivanje, popravka i ugradnja brava.

Sonja 065/414-6707
Kopaonik, Beogradsko vikend naselje - apartmani površine 50m2, sa četiri ležaja. Imaju kuhinju, kupatilo, grejanje je na norveške radijatore. Dnevni najam apartmana 25 evra.

Milica Petrović +382 31 332 339
Igalo, na 200 metara od mora - izdajem trokrevetne i četvorokrevetne apartmane. Imaju TV, internet, veliki parking, veliku terasu ispod kivija.

Inter CAFFE

26 korisnika prisutno: 0 registrovanih i 26 senkica. Ulogovani: Nema
Automehanicar pomaze svima
22.11.2016 00:50, majra @Opušteno
Cudni Snovi
19.11.2016 14:21, Imadreamer@Sanovnik forum
Zapis nepoznatog autora - ljubav, ludost, mudrost...
19.11.2016 04:00, majra @Umetnost
Nova vremena - sve izgubljeno je nadjeno
17.11.2016 10:50, Wind @Umetnost
Poznati ljudi i naš odraz u mislima poznatih
14.11.2016 03:52, majra @Umetnost
Šta znači sanjati bivšeg dečka
11.11.2016 18:06, Imadreamer@Sanovnik forum
Filigranska kapija od stihova - Dejan Milenković
10.11.2016 20:47, tragalac@Umetnost
Poezija - najlepsi stihovi
09.11.2016 02:56, enzensberger@Umetnost

Virtuelne razglednice

za rodjendan, godišnjicu braka, srećnu slavu, ženidbu, udaju, položen vozački, prijem u radni odnos...